Trebate li sami pregledavati grudi? Je li vam možda potrebna mamografija ili Papa test? Koje biste uopće testove trebali napraviti za očuvanje svog zdravlja?
Put do ranog otkrivanja raka nekad je bio jasan, prvi godišnji Papa test obavili ste nakon prvog seksualnog iskustva, a prvu bazalnu mamografiju s 40 godina, a cijelo to vrijeme sami ste trebali jednom mjesečno pregledavati grudi. No sada najnovija istraživanja donose nove kontroverzne preporuke po kojima se odlažu inicijalna testiranja, te se produljuje period između testiranja. Nove preporuke, naravno naišle su na podijeljena mišljenja.
Zbog čega sada pokušaj promjene uvriježene prakse? Rezultati su pokazali da su i rjeđa testiranja jednako efikasna u dijagnosticiranju raka, a osim toga ona manje koštaju . No mnogo liječnika se s time ne slaže, oni smatraju kako se jedna šablona ne može primijeniti na sve žene te da je neopisivo važno da žene iskreno komuniciraju sa svojim liječnicima (dakle i ginekolozima). Što to znači? Nezaštićeni seks s osobom koju ne poznajete baš najbolje? Pušenje cigareta u društvu i uz kavu? I to su informacije koje biste im trebali reći, jer će vam samo tako znati najbolje pomoći i preporučiti najbolje za vas.
Ipak postoje generalni testovi koje bi sve žene trebale napraviti za očuvanje svog zdravlja...
Mamografija
Do sad su žene mamografiju po prvi puta obavljale s 40 godina, a sada neki stručnjaci tvrde kako one nisu potrebne većini do 50-te. Razlog? Kod mlađih i gušćih grudi veća je mogućnost pojave benignih cisti, a agresivna testiranja na njima su skupa i nepotrebna. No neki se liječnici drže ranijeg testiranja sve dok istraživanja ne dokažu da manje testova znači jednako nisku smrtnost. Iječnici se slažu kako mamografija značajno smanjuje smrtnost žena nakon 40-te. Ipak oni ističu i kako je važno znati da mamografije jesu efikasne, ali nisu savršene. Njima mogu promaknuti maligne stanice ili krivo protumačiti benigne.
Zaključak: Testirajte se jednom godišnje od 40-te nadalje, ili ranije ako imate povijest raka dojke u obitelji. Počnite s testiranjima 10 godina ranije od dobi u kojoj je vašoj rodbini dijagnosticiran rak (znači ako je vašoj baki ili majci dijagnosticiran s 42, vi se testirajte s 32).
Samopregled dojki
Ovi pregledi su brzi i besplatni, a preporuke nekih stučnjaka da nisu potrebni izazvali su lavinu negodovanja. Ti isti stručnjaci tvrde kako nije dokazano da samopregledi smanjuju smrtnost od raka dojke, iako nikakvo službeno istraživanje još nije provedeno. No velika većina liječnika se s time ne slaže. Mnogo žena otkrije rak rano upravo samopregledom. No nije potrebno bespotrebno paničariti i ako se pronađe kvržica, jer je većina kvržica kod mlađih žena benigna. No za svaki slučaj nakon što otkrijete promjenu na dojki obavezno otiđite liečniku.
Zaključak: Budite svjesni promjena na svojim dojkama i redovito ih mjesečno pregledavajte, najbolje u danima odmah nakon mjesečnice.
Papa test
Nove preporuke tvrde da bi žene sada trebale svoj prvi Papa test (služi za otkrivanje raka vrata maternice) obaviti s 21 godinu, i redovito se testirati svake godine do 30-te. Žene nakon 30-te koje su zaredom imale tri “normalna” rezultata (bez zloćudnih promjena) mogu obavljati test svake tri godine. Ove preporuke se baziraju na činjenici da su istraživanja dokazala kako se samo 0.1 posto raka vrata maternice pojavljuje kod žena mlađih od 21. No to ne umanjuje strah da bi se ova ubojita bolest mogla pojaviti unutar ove “rupe” od tri godine.
Zaključak: Sve ovisi o drugim faktorima rizika. Žena koja je HPV negativna, i ili nije seksualno aktivna ili ima jednog stalnog partnera može se testirati svake tri godine. No žene s faktorima rizika – kao što su pušenje ili mijenjanje partnera moraju se testirati jednom godišnje.
Visok kolesterol
Za starije od 20 testiranje razine kolesterola putem jednostavnih krvnih pretraga može dati uvid u stanje i rizik oboljevanja od srčanih bolesti.
Učinite to: jednom godišnje ako imate povišen kolesterol. Ako je normalan testirajte se svake tri godine.
Štitnjača
Smanjen rad štitnjače - hipotireoza ili hipertireoza - stanje prekomjernog stvaranja hormona štitnjače, isto tako se mogu ustanoviti krvnim pretragama. Hipotireoza može dovesti do nakupljanja kilograma, a hipertireoza može ukazivati na neku autoimunu bolest.
Učinite test: jednom svake dvie godine ako ste stariji od 35 ili imate simptome.
Klamidija i gonoreja
Testiranje na ove spolno prenosive bolesti, koji mogu uzrokovati upalne bolesti, radi se brisom cerviksa.
Učinite test: jednom godišnje ako ste mlađi od 25 i seksualno aktivni ili stariji i mijenjate partnere.
HPV
HPV infekcija je spolno prenosiva bolest koju izaziva humani papiloma virus – HPV. Do danas je otkriveno više od 100 tipova HPV-a, a povezani su sa spektrom bolesti, od običnih bradavica do malignog karcinoma genitalnog trakta.
Učinite to: jednom godišnje. Svim ženama, osobito starijima od 25 godina treba uz redovni godišnji Papa test učiniti istovremeno i HPV DNK test.
Krvni tlak
Krvni tlak može biti rani pokazatelj srčanih bolesti ili lošeg rada bubrega. Krvni tlak kontrolirajte svake dvije godine ako je normalan. Ako je povišen iil snižen se konzultirajte s liječnikom.